Filmovi kojima se uvijek vraćamo
Pljačka Trećeg rajha, 7. 6., 20:00
Komedija koja prati događaje u životima dvojice umjetnika-lopova, Glavonje i Kalauza, koji u vrijeme Drugog svjetskog rata namjeravaju opljačkati Treći Rajh.
U rano proljeće, 1941. godine, kad je Hitler počeo osvajati Europu, u Beograd su se sjatili najbolji pljačkaši i krivotvoritelji, među njima i Glavonja i Kalauz. Oni su zavili u crno mnoge banke širom Europe. Glavonja je inteligentan, poliglot i promišljen tip. Vrijeđa ga kada ga zovu lopovom. On je nadahnuti provalnik, spreman za velike pothvate i ima vrlo razvijenu samosvijest o svom umijeću. Kalauz je njegova suprotnost. Pohlepan je na sve što mu zasja pred očima, sklon je usputnim sitnim krađama, skromne je pameti. Njegovom krivicom „pali“ su na prvom pothvatu u Beogradu.
„Pljačka Trećeg Rajha“ je komedija, nadahnuta istinitim događajima jedne nevjerojatne pljačke tijekom Drugog svjetskog rata, pretvorena u zabavno i pitko filmsko ostvarenje.
Zona Zamfirova, 9. 6., 20:00
Niš tijekom druge polovice 19. stoljeća, desetak godina nakon odlaska Turaka. Raskošna vjenčanja triju starijih kćeri imućnog Hadži-Zamfira i Tasane, događaji su o kojima bruji grad. Svatko o tome ima nešto za reći, a gradski kroničari marno bilježe tračeve i sitna podmetanja mještana zavidnih Hadži-Zamfiru na bogatstvu i ljepoti njegovih kćeri. Kad nekoliko godina poslije za udaju stasa i četvrta kći, prelijepa Zona, te kad s kumama i najboljom prijateljicom Vaskom počne izlaziti u šetnje gradom, mještanima će zastati dah.
Šešir profesora Koste Vujića, 15. 6., 20:00
muške gimnazije u Beogradu, koju su pohađali Mihailo Petrović Mika Alas, Јovan Cvijić, Pavle Popović, Јaša Prodanović i mnogi drugi znameniti ljudi koji su obilježili cijelu jednu epohu kao akademici, profesori, ministri, političari...
Lik Koste Vujića, kog igra Aleksandar Bereček, bio je ekscentrični profesor još ekscentričnijim đacima, učenicima Prve beogradske gimnazije, a događaji tog vremena smisleno su opisani, prvenstveno u romanu koji autorski potpisuje Milovan Vitezović, a zatim i u rimejku TV serije, čiju režiju potpisuje Zdravko Šotra.
Čaruga, 27. 6., 20:00
Pohlepa za novcem i moći, međutim, brzo je rastjerala sve snove, a Čaruga se od revolucionara i romantičnog hajduka preobrazio u surovog razbojnika i ubojicu... Početak filma vraća nas u ranu zoru 27. veljače 1925. godine, u dvorište osječkog zatvora u kojem se natiskalo preko 3000 znatiželjnika kako bi prisustvovali vješanju "slavonskog Robina Hooda" Jove Stanisavljevića Čaruge.
Suđenje Čarugi danima je bilo u središtu medijske pozornosti, ulaznice za vješanje bile su rasprodane 15 dana unaprijed, a ni glumci osječkog teatra nisu htjeli propustiti tako važan događaj: za njih je bila pripremljena počasna loža, da što zornije "nauče" kako se umire. Novine su zabilježile da su posljednje Čarugine riječi bile: "To nije tako strašno. Idem veselo".
Crna mačka beli mačor, 29. 6., 20:00
Na obali Dunava živi sitni švercer Ciganin Matko sa sinom Zaretom. Jednog dana dolazi na ideju da prošverca vlak koji prevozi benzin na relaciji Beograd - Turska, no za taj pothvat potreban mu je sponzor pa odlazi kod Grge Pitića, ciganskog "Kuma" i starog obiteljskog prijatelja, koji prihvaća prijedlog da financira pothvat, ali Matko nije na visini zadatka - preduhitrio ga je mladi gangster Dadan. Matko tako postaje Dadanov dužnik pa predlaže da se njegov sin Zare oženi Dadanovom minijaturnom sestrom Bubamarom. Međutim, Zare voli drugu, plavu Cigančicu Idu.
