Kako su vesterni postali klasik sedme umjetnosti

Rani vesterni

Prvi vesterni su se pojavili u obliku dime romana u 1870-im godinama. Ti su romani često bili napunjeni akcijom i uzbuđenjem te su prikazivali stereotipne likove kauboja, pljačkaša Indijanaca i šerifa. Neki od najpoznatijih pisaca ranih vesterna uključuju Owena Wistera ("The Virginian", 1902.) i Zane Grey ("Riders of the Purple Sage", 1912.).

Klasični vestern

Klasično razdoblje vesterna trajalo je od 1920-ih do 1950-ih godina. U tom su se razdoblju vesterni preselili u film, a postali su i popularni na radiju i televiziji. Neki od najpoznatijih klasičnih vesterna uključuju filmove "Stagecoach" (1939.) Johna Forda, "The Searchers" (1956.) Johna Forda i "High Noon" (1952.) Freda Zinnemanna.

Moderni vestern

Od 1960-ih godina vesterni su doživjeli niz promjena. Mnogi moderni westerni su realističniji i složeniji od svojih klasičnih predšasnika. Često istražuju teme kao što su rasizam, nasilje i utjecaj kolonizacije na Indijance. Neki od najpoznatijih modernih vesterna uključuju filmove "Bonnie and Clyde" (1967.) Arthura Penna, "Unforgiven" (1992.) Clinta Eastwooda i "The Power of the Dog" (2021.) Jane Campion.

Leoneovi "špageti vesterni", posebno trilogija o Čovjeku bez imena s Clintom Eastwoodom, postali su klasici žanra. Ovi filmovi karakteriziraju anti-junaci, moralna ambivalentnost i nasilje, pružajući kontrast ranijim, idealiziranim prikazima.

Utjecaj vesterna

Vestern je imao značajan utjecaj na američku kulturu. Njegove slike Divljeg zapada postale su dio nacionalnog identiteta SAD-a. Vestern je također utjecao na mnoge druge žanrove, uključujući znanstvenu fantastiku, horor i komediju.

Vestern u Hrvatskoj

Vesterni su bili popularni i u Hrvatskoj, pogotovo u 20. stoljeću. Mnogi su klasični vesterni prikazivani u hrvatskim kinima, a na hrvatskom jeziku su prevedeni i brojni romani i stripovi o Divljem zapadu. U Hrvatskoj su se snimali i neki vesterni, kao što su filmovi "Dva sata za pakao" (1974.) i "Vukovar se brani" (1994.).

Značajni hrvatski pisci i redatelji vesterna:

* Marijan Matulić: Autor romana i stripova o Divljem zapadu, od kojih su najpoznatiji "Legenda o Divljem Billu" i "Plavi Mustang".

* Branko Balać: Redatelj filma "Dva sata za pakao", koji se smatra klasičnim hrvatskim vesternom.

Vestern je žanr s bogatom i dugom poviješću. Nastavio je inspirirati umjetnike i zabavljati publiku diljem svijeta. A ovog ljeta KLASIK će vas zabavljati najboljim izdanjima ovog žanra. Tijekom srpnja i kolovoza godišnji odmor bookirajte na Divljem zapadu!

‍